english
Pretraga:
umjetnost i tehnologija · umjetnost · roboti · interaktivne instalacije · device art · robotika · live art · znanost i tehnologija · umjetnost i znanost
Device Art 2004

Sredinom prošlog stoljeća ideja o sprezi između umjetnosti, znanosti i tehnologije postala je vrlo vidljiva u svjetskoj umjetničkoj produkciji i do danas predstavlja neizostavan smjer suvremene umjetnosti. Obzirom na povijesni razvitak znanosti i tehnologije, te posebice na njihov utjecaj na društvo, interes umjetnika za ta područja logična je posljedica. Zanimanje za znanost i tehnologiju s jedne je strane formalne prirode, jer savladavanjem novih medija postižu se kreativni/ drukčiji vizualni dojmovi (npr. prvi svjetlosni ambijenti i kinetička umjetnost). Medij uostalom jest bitan, ako ne i najvažniji čimbenik suvremenosti nekog djela (primjerice prije uspostavljanja društvenih uvjeta nije bilo moguće izvesti rad od ostataka plastične operacije ili robotike). Osim formalnog interesa za nove medije, umjetnici se također zanimaju za etička pitanja koja razvoj novih tehnologija i znanosti nameće, ukazujući na one momente u kojima društvo pokazuje nespremnost za vlastiti tehnološki napredak.   

Izložba Device_art je krenula upravo od tih premisa o pomalo romantičnoj ideji umjetnika/izumitelja koji promišlja društvo u kojem živi, ideje koja je inicirala slične projekte u cijelom svijetu. Radi se o istraživačkom projektu, koji je pomoću natječaja htio istražiti ima li u Hrvatskoj umjetnika koji kreativno promišljaju tehnologiju.

Proširivanje zemljovida na područje Slovenije nije neobično. Ono se javilo iz potrebe da se hrvatska situacija kontekstualizira (usporedi u sličnostima i razlikama) s najbližim prostorom sličnog iskustva, a koji ipak već niz godina razrađuje platformu za umjetnički predmet našeg interesa. Dok biro suvremene umjetničke prakse Kontejner tek pokušava stvoriti platformu (jer u Hrvatskoj ni obrazovna ni galerijska praksa, kao ni art world općenito slabo poznaje umjetnost u sprezi s tehnologijama i znanošću), u Sloveniji postoje barem dva jaka centra koja podržavaju umjetnike takvih ambicija — Kibla u Mariboru i Galerija Kapelica u Ljubljani. Indikativno je da su rijetki pojedinci iz Hrvatske, koji se sustavno bave umjetnošću u sprezi s tehnologijom, razvili dobru produkcijsku i izlagačku suradnju s obje navedene slovenske platforme.

Relativno slab odaziv na natječaj vjerojatno je rezultat nedovoljno razrađenog medijskog plasiranja same informacije. Javili su se umjetnici kojima su “brandovi” Kapelica i Kontejner poznati, nekoliko inovatora koji su poslali suhe tehničke i sasvim funkcionalne naprave bez nužnog ludičkog momenta, te nekoliko autora koji su pobrkali riječ “naprava” s autorskim vlasništvom. Vjerojatno bi puno više pomoglo “kopanje po tavanima” koje je predložio Klaudio Štefančić, voditelj galerije Galženica.

Razlika između slovenske i hrvatske skupine umjetnika na izložbi Device_art (osim u kvantiteti nauštrb Slovenaca) jest u reprezentativnosti slovenskih projekata koji pokrivaju Čitav period 90-ih godina, kada se i zahuktala djelatnost Kible i Kapelice. Među slovenskim radovima stoga nalazimo i neke povijesne “primjerke” kao što je ASCII kamera Vuka Ćosića, sprava koja obični foto zapis prevodi u ASCII kod, koji je već postao zaštitni znak ovog svjetski prepoznatog net-umjetnika i aktivista. Naprotiv, radovi hrvatskih umjetnika uglavnom su svježijeg datuma, zato što je takva produkcija ranije bila manje učestala, ali i zato što neke od starijih radova nije moguće ponovno izvesti.

Podjela umjetničkih radova koja se nameće ipak nije ni geografskog ni povijesnog tipa: radove smo razvrstali po kategorijama koje kombiniraju kriterij medija/tehnologije i teme. Navodimo ih kako bi olakšali razumijevanje i kontekstualizirali umjetnička djela na izložbi. Prva je interaktivna umjetnost — koja obuhvaća gotovo pola radova. Zbog poklapanja s drugim kategorijama u nju smo uključili samo igrajuće platforme, te se nismo osvrtali na razliku izmetu responsive i interactive tj. između radova koji samo registriraju posjetitelja, i onih radova u kojima je nužno da posjetitelj aktivno sudjeluje. Ostale kategorije su nešto jednostavnije — robotička umjetnost, zvučni radovi, te radovi koji reflektiraju fotografiju i film.