25–26/10

Sub - NedKONTEJNER (Zagreb)

Zvučna izvedba “Alkemija kristala” Tina Dožića (HR) u suradnji s Ivanom Bojanić (HR), Androm Giuniom (HR) i Miodragom Gladovićem (HR)

U subotu i nedjelju, 25. i 26. listopada 2025., u 17, 19 i 21 sat, umjetnik Tin Dožić, u suradnji s Ivanom Bojanić, Androm Giuniom i Miodragom Gladovićem, održat će zvučnu izvedbu "Alkemija kristala".

Zvučna izvedba “Alkemija kristala” temelji se na piezoelektricitetu – svojstvu materijala da pod mehaničkim stresom proizvodi električnu energiju i obratno. U središtu rada su kristali Rochelle soli, odnosno kalij-natrij tartarata, materijala otkrivenog u 17. stoljeću u francuskom gradu La Rochelle. Upravo je taj materijal kasnije postao ključan za otkriće piezoelektriciteta kojeg su 1880. godine demonstrirala braća Pierre i Jacques Curie.

Dožić je uzgojio kristalne rezonatore koji u izvedbi postaju svojevrsni geološko-kemijski zvučnici. Izradom takvih zvučnika referira se na povijesnu primjenu Rochelle soli u izradi komercijalnih visokotonskih zvučnika. Svojim zvučnim intervencijama, Bojanić, Dožić, Giunio i Gladović udišu život u nežive kristale - oni titraju na pragu čujnosti.

Reinterpretirajući zastarjele zvučne tehnologije izvođači i izvođačica tragaju za poetikama na razmeđi znanosti i fikcije, tišine i zvuka, hauntologije i medijske arheologije. Inspirirani ulogom piezoelektriciteta u radu Marie i Pierrea Curieja, te njihovom fascinacijom spiritističkim seansama, pozivamo publiku na iskustvo slušanja kristala u malim grupama. Kristali postaju kanali komunikacije između zvučnih tehnologija i nadnaravnog.

Ulaz na izvedbe je besplatan, ali je obavezna rezervacija termina zbog ograničenog broja posjetitelja na 10 osoba po izvedbi. Za rezervaciju mjesta pošaljite e-mail na: kontejnerkontejner@gmail.com, s naznakom željenog termina.

Autor projekta: Tin Dožić

Suradnici i koautori zvuka: Ivana Bojanić, Andro Giunio i Miodrag Gladović

Tehnički suradnik: Miodrag Gladović

Izrada rezonantnih kutija: Jakov Habjan

Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Tin Dožić (HR)

Tin Dožić završio je studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U svojoj umjetničkoj praksi često polazi od medija zvuka, a bavi se terenskim snimanjem, radijem, eksperimentalnom glazbom i multimedijalnim instalacijama. Svoj rad temelji na istraživanju medija, a područja interesa uključuju materijalnost medija, (mračnu) ekologiju, DIY kulturu, antropocen i geologiju, susret znanosti i umjetnosti, spavanje i snove. Izlagao je i nastupao na raznim platformama u Hrvatskoj i inozemstvu, samostalno i u kolaborativnim projektima. Dožićev rad "Pjesme za antropocen" osvojio je nagradu Zlatna lubenica na festivalu Media Mediterranea 2018. Bio je finalist nagrade Radoslav Putar 2019. i alumnus WHW akademije u generaciji 2019./2020. Kao član autorskog tima, Sven Sorić (vizualni identitet), Hrvoje Spudić (vizualni identitet), Sara Salamon (video animacija) i Tin Dožić (oblikovanje zvuka), dobitnik je Nagrade za mlade umjetnike (do 35 godina) na 55. zagrebačkom salonu primijenjene umjetnosti i dizajna za vizualni identitet 30. MBZ. Kao član dua Dožić i Udovčić, dobitnik je iste nagrade na 58. zagrebačkom salonu primijenjene umjetnosti i dizajna za rad "Šumska koliba". Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim rezidencijama, među kojima su Summer Sessions (V2_, Rotterdam, Nizozemska, 2017.), Praznine 2021 (CultureHub Split, Hrvatska, 2021.) i Akademie Schloss Solitude (2023.). Član je HZSU.

Ivana Bojanić (HR)

Ivana Bojanić plesna je i multimedijalna umjetnica. Diplomirala je suvremeni ples na Akademiji dramske umjetnosti (2021.), a dio studija provela je na University of Arts Helsinki. Trenutačno je na diplomskom studiju Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti. Kao autorica djeluje na sjecištu performansa, plesa, glasa i materijalnosti, s fokusom na glas kao materijalnu, afektivnu i društveno oblikovanu prisutnost. Autorica je radova "HIHI" i "Nismo bile ovdje" (MSU, Antisezona), a sudjelovala je u izvedbama "O" i "DOWL" (Sonja Pregrad, nagrada 2021., MSU, Antisezona), "Oh, Mary Shelley" (Silvia Marchig, MSU, Antisezona), "AGENDA" (Saša Božić i Simone Aughterlony, ZPC) i ostale. Surađuje kao vokalistica u glazbenim performansima "Anti-ambijent ceremonijalnih cigareta" (Niko Mihaljević, Galerija SC, 29. Slavonski biennale – priznanje) i "Singing Snake (Sometimes Staged)" (WHW), te u izvedbama "Bez naziva" (Hrvatski paviljon, La Biennale di Venezia, 2022., Tomo Savić-Gecan, produkcija KONTEJNER). Koautorica je online izvedbe "Nađena koreografija" (2020., Antisezona). Vodi vokalnu radionicu u sklopu programa Glasno pitanje/Tjelesno vokalni laboratorij Lane Hosni te je od 2020. članica Udruge plesnih umjetnika PULS.

Andro Giunio (HR)

Andro Giunio je grafički dizajner, docent na odsjeku Medijskog dizajna Sveučilišta Sjever u Koprivnici i umjetnik. Završio je Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Grafičkim dizajnom bavi se kao freelancer od 2012. godine isključivo u području kulture. U umjetničkoj praksi bavi se eksperimentalnom glazbom i zvučnim performansom, samostalno i u kolaborativnim projektima sa umjetnicima iz područja novomedijske umjetnosti, glazbe i suvremenog plesa. Zanima ga kompozicija i improvizacija, elektroakustičke manipulacije te istraživanje digitalnih i analognih medija za reprodukciju. Sudjelovao je u sklopu Platforme novog zvuka Sinelinea (2012., 2013., 2016.), izvodi kompoziciju za "Sliku od zvuka" na trećem programu Hrvatskog radija, samostalno ("Kompozicija za neugođenu gitaru") i u kolaboraciji sa Miodragom Gladovićem ("Zvuk od Zida"). Sudjeluje u rezidencijalnom programu Galerije Miroslav Kraljević "Otvoreni studio" (2018.), izvodi na Izlogu suvremenog zvuka u Studentskom centru (2018.), autor je glazbe za predstavu/izložbu kolektiva BADco. “Iskop” i sudjeluje u kolaborativnim projektima i performansima "Koreografija utopije, pokret br. 2" i "Utopija produženog ovdje i sada". Nastupa na eksperimentalnom zvučnom događanju "Gibanja" u Zagrebačkom plesnom centru (2021.) i Kontejneru (2025.). Autor je i izvođač glazbe za predstavu "Soma Diva" (autorica: Lana Hosni). Izvodi glazbu za audiovizualnu izvedbu proširenog kina "Aiomena" (ko-autorstvo sa Tinom Dožićem i Hrvojem Spudićem, 25 FPS festival, 2023.). Izvodi multikanalnu kompoziciju "Tri toka – zvučna psihogeografija Črnomerca" u sklopu projekta "Zvučna fotka Črnomerca", Kvartovski objektiv, Galerija VN (2025.).

Miodrag Gladović (HR)

Miodrag Gladović je multimedijalni umjetnik, glazbenik i skladatelj. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na odjelu za elektroakustiku. Njegov rad spaja inženjersko znanje, punk, suvremenu umjetničku estetiku i DIY etiku, što ga je tijekom posljednja dva desetljeća učinilo jednim od najistaknutijih imena domaće suvremene umjetničke scene, kako samostalno, tako i unutar umjetničkog dvojca Lightune.G. Kroz niz kolaboracija i inovativnih autorskih projekata na polju sound arta, Gladović je stekao međunarodni ugled, ostvarivši značajne instalacije i izvedbe na bijenalima u Kaunasu i Wroclawu, u Centru za umjetnost i medije (ZKM) u Karlsruheu te u Stedelijk Museumu u Amsterdamu. Njegovi transdisciplinarni projekti i zvučni performansi, među kojima su "Luminoakustika – Lighterature Reading", glazbeno-scenska djela poput "Konačno mrtav", suradnje s ansamblima STICRI i Chimeres Orchestra, prostorni rezonantni sustavi poput "The Lymen Cycle" te razni projektni radovi nastali u sklopu Muzičkog salona, Kaunas i WRO Biennala, Goethe Instituta i Dubrovačkih ljetnih igara, koji su redovito nagrađivani i prikazivani na međunarodnim festivalima i izložbama. Posebno priznanje dobio je na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture za projekt "Intermundia", u suradnji s autoricom i kustosicom Anom Danom Beroš. Njegove inovacije u području zvuka i vizualne umjetnosti prepoznate su brojnim nagradama, uključujući treću nagradu na Guthman Musical Instrument Competition, nagradu publike na izložbi T-HT u MSU te Drugu nagradu za idejno rješenje Hrvatskog paviljona za EXPO.

Projekt podržali