KONTEJNER razvija nove poslovne modele za kulturne organizacije digitalne umjetnosti

DI/S - Digital Inter/Section, višegodišnji projekt podržan od strane programa Kreativna Europa, objavio je četiri studije novih poslovnih modela za kulturne organizacije digitalnih umjetnosti i kreativni sektor. KONTEJNER-ova studija fokusira se na novi prostor – centar za suvremene umjetničke prakse, s posebnim naglaskom na održivo upravljanje.

Na koji način organizacije koje se bave digitalnom umjetnošću mogu implementirati poslovni pristup, a istovremeno sačuvati umjetnički integritet? DI/S - Digital Inter/Section, projekt podržan programom Kreativna Europa Europske komisije, objavio je četiri studije novih poslovnih modela, kojima je cilj podržati razvoj organizacija digitalnih umjetnosti i kreativnog sektora.

Neka od ključnih saznanja uključuju snažnu perspektivu publike i činjenicu da financiranje kroz diverzifikaciju izvora prihoda, neovisno radi li se o javnom ili privatnom financiranju, stvara bolju stabilnost i održivost.

Studija iz Zagreba odnosi se na eksperimentiranje s ekonomskom održivošću i angažmanom zajednice oko novog izložbeno-izvedbenog prostora KONTEJNER-a, biroa suvremene umjetničke prakse. Ključna poruka ove studije jest kako se inovativne prakse i razvoj mogu pretvoriti u katalizator za novi organizacijski ekosustav koji favorizira modele kružne ekonomije i društvenog poduzetništva, stvarajući time nove prednosti za širi kulturni sektor.

Četiri studije DI/S - Digital Inter/Section

KONTEJNER, Zagreb, Hrvatska
Eksperimenti s održivim upravljanjem prostorom

Studija iz Zagreba usmjerena je na eksperimentiranje s ekonomskom održivošću i angažmanom zajednice oko novog prostora KONTEJNER-a, biroa suvremene umjetničke prakse.

Cilj KONTEJNER-a bio je stvoriti održiviji i diverzificiraniji izvor financiranja novog prostora te kroz privlačenje nove publike i uspostavu novih partnerstava iz poslovnih sektora, potaknuti razvoj zajednice koja sudjeluje i podržava novi multifunkcinalni prostor.

KONTEJNER je razvijao i testirao niz eksperimentalnih aktivnosti, uključujući osnivanje nove tvrtke, monetiziranje prostornih resursa i dizajniranje članskih paketa za građane i partnere.
Ključna poruka ove studije jest da se inovativne prakse i razvoj mogu pretvoriti u katalizator za novi organizacijski ekosustav koji favorizira modele kružne ekonomije i društvenog poduzetništva, stvarajući nove prednosti za širi kulturni sektor.

Zagrebački pilot projekt odnosi se na eksperimentiranje s održivim upravljanjem prostorom. Željeli smo ojačati povezanost s postojećom publikom, dok upoznajemo novu. Članski paketi za našu publiku osmišljeni su tako da ih potaknu na sudjelovanje u našim aktivnostima, da ih pretvore u suradnike KONTEJNER-a – Jadrana Ćurković, konzultantica za komunikacije i marketing

Chroniques, Marseille, Francuska
Sajam tržišta digitalne mašte

Sajam tržišta digitalne mašte (Marché des Imaginaires Numériques - MIN) je događaj za stručnjake iz kulturnih i kreativnih industrija, fokusiran na nove tehnologije i digitalno stvaralaštvo.

Tržište produbljuje povezanost između umjetnosti i tehnologije, potiče istraživanje i razvoj te njeguje inovativna partnerstva. Osnovan na Bijenalu digitalnih imaginarija, umjetničkom događaju, MIN kapitalizira sposobnost organizacije da razbija barijere i okuplja različite ekonomske sektore.

Povezujući umjetnike, tehnološke inovatore i kulturne lidere, istražuje održive modele za vidljivost i suradnju. Chroniques hibridizira svoje izvore prihoda generiranjem B2B prihoda i razvojem pristupa koji je usmjeren na korisnike.

Ključna spoznaja iz ovog studija slučaja jest da razvoj MIN-a podupire zagovaranje organizacije Chroniques prema javnim donosiocima odluka o njenoj međusektorskoj ulozi, mobilizirajući javna sredstva namijenjena gospodarskom rastu, a ne isključivo kulturnom sektoru.

Usmjerite pozornost na zajednicu i međunarodnu publiku jer je važno uvijek imati mogućnost okupljanja ljudi za razmjenu ideja i novih projekata. – Bianca Farrugia, voditeljica produkcije MIN i Céline Berthoumieux, sudirektorica Chroniquesa

KIKK, Namur, Belgija
Klub Pavillon

Klub Pavillon promovira sponzorstvo digitalne kreativnosti stvaranjem kluba članova koji podržavaju novi izložbeni prostor.

KIKK je 2022. godine otvorio izložbeni prostor u Namuru (Belgija) posvećen digitalnom iskustvu, čime se povećala ovisnost organizacije o javnom financiranju. Kako bi smanjili tu ovisnost, KIKK je razmatrao razvoj nove individualne podrške kroz klub članova, temeljen na prepoznavanju projekta i njegovih vrijednosti, koji jamči jedinstvenu ponudu članovima dok osigurava financiranje za izložbeni prostor digitalne umjetnosti koji je otvoren tijekom cijele godine.

Zaključci ove studije uključuju važnost strateške analize kako bi se uskladila ponuda kluba s programom Pavillona te definiranje iznosa pokroviteljstva Kluba Pavillon. U 2020. odlučili smo napraviti prijelaz s modela organizacije pojedinih događanja, na strukturu stalnog programa. Sada imamo prostor otvoren za javnost i ta pristupačnost umjetničkom sadržaju je ključna. – Gilles Bazelaire, CEO i osnivač

Naš prvi izazov bio je provesti reviziju naše značajne ponude i mapirati našu mrežu potencijalnih partnera i članova. Kao mala organizacija, trebamo iskoristiti postojeće resurse i osigurati dobar balans između sponzorskih paketa i ponude talenata s odabranim partnerima. – Chloé Gerard, voditeljica partnerstva

Signal Festival, Prag, Češka
Novi poslovni model usmjeren na prodaju ulaznica i strategiju razvoja publike

Cilj pilot projekta koji je proveo Signal Festival bio je osigurati dugoročnu financijsku održivost i poboljšati iskustvo posjetitelja optimizacijom modela prodaje ulaznica, poboljšanjem segmentacije publike i redefiniranjem premium proizvoda poput Gallery Zone.

Signal Festival, najveći festival digitalne umjetnosti u Češkoj koji svake godine privuče 500.000 posjetitelja na ulice Praga, razvija svoj poslovni model kako bi smanjio ovisnost o javnom financiranju. Fokusira se na premium iskustva i segmentaciju temeljenu na podacima kako bi osigurao dugoročnu održivost i dublju povezanost s raznolikom publikom.

Ključna poruka ove studije jest da ciljajući i na masovnu i na nišnu publiku, festival nastoji osigurati dugoročni rast, dok istovremeno održava umjetnički integritet i razvija iskustva za posjetitelja – stavljajući perspektivu publike i umjetnički integritet u fokus.

Prvenstveno, diverzificirajte svoje izvore prihoda. Istražite plaćene opcije za svoju publiku uz partnerstva s poslovnim sektorom, i kroz javno financiranje. Potrudite se razumjeti svoju publiku. Istraživanje ponašanja i očekivanja posjetitelja daje vam potrebne informacije za postizanje stvarne vrijednosti. Radite s kvalificiranim stručnjacima. Suradnja s profesionalcima, poput naše agencije za istraživanje tržišta, bila je ključna za procjenu prikupljenih podataka. – Martin Pošta, direktor

Signal Festival posvećen je održivosti. Nastojimo smanjiti naš utjecaj na okoliš digitaliziranjem procesa prodaje ulaznica, smanjenjem otpada i recikliranjem, te lokalne nabave. Također educiramo naše posjetitelje o okolišnim pitanjima kroz naše umjetničke radove. – Alžbeta Krajčíkova, voditeljica programa

Snage i izazovi

Organizacije koje su se pridružile formiranju DI/S projekta su različite, no dijele mnoge kvalitete i izazove. Ujedinjuje ih visoko razumijevanje digitalnog društva i iskustveno temeljenih okruženja te snažne vještine umrežavanja i suradnje, dok im izazov predstavljaju pitanja kako identificirati nove izvore prihoda, a da se ne ugrozi kreativna vjerodostojnost i kako u organizacijama koje su djelomično financirane javnim sredstvima uvesti poslovni pristup.

Ove studije, tj. lokalni pilot projekti dokazali su kako kulturne organizacije iz područja digitalnih umjetnosti i privatne tvrtke mogu surađivati te da mogu voditi jedni druge prema novim narativima, prilikama i znanju, doprinoseći njihovom ekonomskom razvoju i predlažući nove načine implementacije svoje politike korporativne društvene odgovornosti.

Utjecaj kulturnih organizacija

Kulturne organizacije okupljaju publiku na brojnim festivalima i bijenalima. Iskusne u području doživljajno temeljenih događanja te digitalnog društva i pismenosti, te hibridne organizacije djeluju unutar kompleksnih izvora prihoda, od javnog financiranja do privatnih i samoostvarenih prihoda. Ove kulturne organizacije koje produciraju digitalnu umjetnost na čelu su digitalne revolucije. Djelujući u stručnim područjima koja nadilaze tradicionalna polja ekspertize klasičnih umjetničkih organizacija te s utjecajem koji nadilazi kreativni sektor, one potiču multidisciplinarni pristup gradeći mostove između kreativnosti, tehnologije, znanosti i zajednice, uz očuvanje snažnih vrijednosti i umjetničkog integriteta.

Ključne prilike identificirane kroz četiri studije:
→ stvaranje okruženja temeljenih na iskustvu
→ hibridnost
→ razumijevanje digitalnog društva
→ digitalna pismenost
→ ekosustav suradnje

Projekt podržali