X-lamTeo Spiller (SI), Tadej Komavec (SI)

Alternativni medij za gledanje filma, 2006.

Rad Tea Spillera i Tadeja Komaveca usmjeren je na istraživanje slika putem različitih procesa njihovog gledanja, koje simuliraju uz pomoć vlastitih tehnologija. X-lam je alternativni medij za gledanje slika, na kojem su počeli surađivati 2005.godine. Dok nas drugi mediji siluju slikama, X-lam izgleda kao diskretna, tanka linija. Pokazuje nam slike samo ako ih želimo vidjeti. Riječ je o tihoj pobuni protiv zasićenja slikama.

Još od vremena renesanse slikari su nastojali proizvesti iluziju trodimenzionalnog prostora na dvodimenzionalnom platnu. Nasuprot tomu, X-lam reducira dvodimenzionalnu sliku u jednodimenzionalnu. Druga prostorna dimenzija zamijenjena je vremenom kao četvrtom vremensko-prostornom dimenzijom.

X-lam je umjetnički objekt, sofisticirani uređaj kućne izrade. Riječ je o posebno dizajniranom računalu s vlastitim operativnim sustavom, ekranom visine 200 piksela i širine jednog piksela, s memorijom za 80 slika i RS232 serijskom vezom s terminalom, koji pokreće slike i kontrolira projekcije.

Očni živci pobuđuju se tek nekoliko trenutaka nakon što ugledamo svjetlo u mraku. Spiller i Komavec koriste tu prirodnu dispoziciju u svojoj metodi gledanja, nazvanoj T.R.I.P. (Time Raptured Image Projection). T.R.I.P. je metoda brzog projiciranja stupaca rastera slike, jednog za drugim, na pozadinu očiju. Dok se pogled kreće preko X-lama svi stupci slike se u jednom trenutku ujedine u jednu sliku.

Autori istražuju mogućnosti uporabe X-lama u različitim kontekstima te ih koriste sa što raznolikijim konotacijama, prilagođenima svakoj pojedinačnoj lokaciji i kontekstu. Primjerice, na internetskom serveru bila je postavljena multimedijska instalacija, koja postavlja pitanje kakav je osjećaj biti djelićem internetske infrastrukture. Na izložbi Teritoriji, identiteti, mreže, Slovenska umjetnost 1995.-2005. u ljubljanskom Muzeju moderne umjetnosti prikazan je portret Igora Zabela, kustosa koji je umro nekoliko dana prije otvorenja izložbe. Četiri X-lam-a sačinjavala su Energetski zid na večeri umjetnosti/ tehnologije na Festivalu Final Flash City 6.4 u Izoli u Sloveniji. Na izložbi Abeceda topografije grada za 12. obljetnicu Metelkovo Mesta, Autonomni kulturni centar, Ljubljana, X-lam je povezao priče 12 kratkih performansa, koje je nekoliko umjetnika zajednički produciralo u suradnji s Posttheatre-om iz Berlina. 2006. godine X-lam je predstavljen na festivalu Cec & CaC u New Delhiju u Indiji.

Teo Spiller (SI)

Teo Spiller je rođen u Ljubljani 1965. gdje živi i radi. Izlagao je na novomedijskim festivalima i festivalima računalne umjetnosti diljem svijeta, uključujući UNESCO-v dan poezije u Milanu, Irski muzej moderne umjetnosti u Dublinu, bijenale Majstori grafičke umjetnosti u Gyoru u Mađarskoj, Gradskom muzeju grafike Machida u Tokiju, Venecijanskom Bijenalu, Muzeju moderne umjetnosti u Ljubljani i Općinskom muzeju Ljubljane. Djela mu se nalaze u javnim i korporacijskim zbirkama, uključujući one ljubljanskog Općinskog muzeja, Općinskog muzeja umjetnosti u Gyoru u Mađarskoj te u zbirci Rhizome u New Yorku.

O njegovom radu napisani su brojni članci, uključujući internet izdanje New York Timesa, elektronski časopis CIAC, Radio Austria 1, TV Gajba i RTV Slovenija. Organizirao je nekoliko umjetničkih događanja s eminentnim sudionicima iz cijeloga svijeta. Najpoznatiji su net.art trade form, gdje je kao jedan od prvih net umjetnika u svijetu prodavao net.art radove te INFOS 2000 off-line net.art natjecanje. Napisao je mnoge članke on net.artu i održao je nekoliko predavanja o ovom mediju, uključujući i radionicu za nastavnike umjetnosti u suradnji s Ministarstvom obrazovanja Republike Slovenije.

Tadej Komavec (SI)

Tadej Komavec je rođen 1965. u Ljubljani gdje živi i radi. Specijalist je za digitalnu tehnologiju. Tehnologiju smatra dijelom evolucije ljudske vrste te ga osobito zanima interakcija tehnologije i čovjeka. Diplomirao je na Fakultetu računalnih znanosti u Ljubljani. Sudjelovao je u nekoliko projekata koji uključuj robotiku, procesnu automatizaciju i inteligentnu telekomunikaciju. U svom radu intenzivno se bavi mikrokontrolorima, programiranjem i proizvodnjom hardvera. Objavio je nekoliko članaka u slovenskim elektronskim časopisima. Vjeruje u totalnu povezivost i totalnu modularnost.