Izjave umjetnika
Umjetnica želi istražiti granice identiteta. Je li naš identitet djelomično određen onime što nam je strano? Koristeći se tehnologijom za uređivanje genoma CRISPR-Cas9 kako bismo promijenili gene vinske mušice koji utječu na njezin međuodnos s bakterijom Wolbachijom, mijenjamo li time i identitete obaju organizama – bilo organizma podvrgnutog izravnoj promjeni gena ili i onog koji s njime samo dolazi u doticaj? Rad istražuje mogućnost spoznavanja međusobno povezanih različitih organizama i njihovih pojedinačnih identiteta otkrivajući međuovisnosti ovih dvaju organizama koji u laboratoriju supostoje dugi niz godina.
Marta de Menezes
U klasičnoj se filozofiji ideja podrijetla povezivala s pojmom jedinstva, a koncept višestrukosti pojavio se kasnije – u ontološkom i epistemološkom smislu – kao posljedica jedinstva. Stoga višestrukost, u kontekstu bivanja, ima drugačiju temporalnost i drugačiji status. Nastanak ideje o jedinstvu, entitetu, određenju, pa čak i objektu, u novije se vrijeme promišlja u vidu sinteze, te kao rezultat određenih kretanja ili sila. Jedinstvo nije nešto što je naprosto dano i što je moguće očuvati zauvijek, već je ono rezultat, pa je samim time podložno modificiranju i ovisno o okolnostima. Glavna tema suvremene filozofije i dalje je odnos između Jednoga i Mnoštva, no dok je Jedno nekada imalo prvenstvo, sada se taj odnos temelji na sjecištu i međuodnosu Jednoga i Mnoštva, to jest, mnoštva prilagodljivih i ograničenih jedinki koje su vremenski uvjetovane i nečemu nasuprot, a potom nestaju. To nas dovodi do istraživanja sila i okolnosti koje te entitete oblikuju i koje su promjenjive, stoga umjesto promatranja samih entiteta (ili čak tvari) postaje važnije pozornost usmjeriti na sve ono što te entitete čini onime što jesu, dakle, na kretanja, sile, odnose i preobrazbe. Koliko odnosa, sila i kretanja sudjeluje u stvaranju živog entiteta? Kako je to moguće istražiti teorijski i empirijski? Kako se (bio)raznolikost povećava i gubi tijekom civilizacija i generacija, te kako direktno istraživanje tog fenomena omogućuje istraživanje pojmova Jednoga i Mnoštva? Interakcija između vinske mušice i Wolbacije skreće pozornost na mnoga od ovih filozofskih pitanja, od ideje okoliša (budući da su uzgojene u laboratoriju) do samog poimanja identiteta, entiteta i bivanja.
Maria Antonia Gonzalez Valerio
Životinje, ali i ljudi, usko su povezani s mnoštvom mikroba. Većinu životinjskih vrsta čine insekti, a u stanicama većine vrsta insekata živi bakterija Wolbachia. U nekim slučajevima, Wolbachia je parazit, ali ponekad i štiti insekte od virusa. U mojem laboratoriju proučavamo međuodnose Wolbachije i insekata upotrebljavajući Drosophilu melanogaster, odnosno, vinsku mušicu kao model sustava. Cilj nam je otkriti kako Wolbachia utječe na mušicu i obratno. Naš pristup problemu sastoji se od genetskog manipuliranja Drosophile i otkrivanja gena mušice koji igraju ulogu u toj interakciji. Tehnologija CRISPR-Cas9 najnovije je pomagalo u genetskom proučavanju ovog izvrsnog pokaznog organizma.
Luis Teixeira
Zahvale:
Dr. Nunu Soaresu i Liliani Vieira iz Instituta za znanost Gulbenkian i njegovo odjelu Fly Facility, Zaklada Gulbenkian, Portugal.
The Fly Facility podržava program Congento LISBOA-01-0145-FEDER-022170, ko-financiran od strane Fundação para a Ciência e Tecnologia (Portugal) kao i Lisboa2020, u okviru sporazuma PORTUGAL2020 (Europski fond za regionalni razvoj).
Luixa Teixeriu podržava individualna potpora fondacije Fundação para a Ciência e Tecnologia IF/00839/2015 kao i potpora 773260 Europskog istraživačkog vijeća.
