Joe Davis (US), Filip Hiemann (DE), Thomas Kaiser (DE), Molly Elizabeth Ferguson (US) Višekanalni audio mikroskop, Farma mikroorganizama, Slušljivi arhivi, Zlatna djevojka, Automobil-gitara

instalacija, 2005.

Život, svjetlo, zvuk i granice imaginacije

Mnoge vrste razvile su organe za detekciju zvuka. Izgleda da slike dominiraju ljudskim komunikacijskim kanalima 21. stoljeća. Pa ipak, najveća koncentracija živčanih stanica ne nalazi se u našim očima, niti u našim genitalijama, već u kohlei unutarnjeg uha.

Ljudsko je oko ustvari puno grublji instrument od uha. I dok se događaji na granici vizualne razlučivosti zbivaju u vremenskim razmacima koji nisu kraći od 0.2 sekunde, događaji koje opaža uho normalno se odvijaju unutar puno kraćih perioda, mjerivih tisućinkama sekunde. Pa ipak, unatoč našem krajnje osjetljivom čulu sluha, mi primati izgleda posjedujemo prirodnu tendenciju'gledati' stvari dok istražujemo prirodu.

Da je prvi mikroskop otkrio i auditivne podatke, naš bi pogled na mikrokozmos bio zvučni utisak, u predočavanju mikroskopskog svijeta prije bismo razmišljali u terminima frekvencija i faza nego li u terminima konstrukcija iz dvodimenzionalnih likova. Godine 2000. Joe Davis (M.I.T.) predstavio je prvi audio mikroskop u okviru festivala Ars Electronica Next Sex u Linzu, Austrija. Taj sistem omogućava primanje audio podataka iz optičkog mikroskopa. Audio mikroskop konvertira frekvenciju i amplitude reflektiranog svjetla u zvuk. Podaci se primaju uz vrlo visoki otvor irisa iz laserom osvijetljenog (tzv. tehnologija tamnog polja )uzorka živućih organizama.

Novi, višekanalni audio mikroskop bit će predstavljen u sklopuTouch Me festivala. Taj poboljšani višekanalni audio mikroskop povećat će specifičnost zaprimljenih podataka u pogledu mogućnosti reprodukcije zapisa promatranih uzoraka. Tehnička poboljšanja audio mikroskopa omogućuju detekciju ne samo modulacije svjetlosne audio frekvencije, već i prostornih pokreta uzoraka. U tu svrhu fotosenzitivni detektori iz izvornog instrumenta zamijenjeni su višekanalnim fotodiodama. Slika je uhvaćena i procesirana pomoću različitih elektroničkih i softverskih filtera koji se koriste za adaptaciju naših mozgova na buku mikrokozmosa. U svrhu boljeg razumijevanja audio podataka, video-signal se šalje na video projektor.

Komercijalni optički mikroskop bio je osnova prvog audio-mikroskopa. Komercijalni mikroskop sada je zamijenjen posebno izrađenim, originalnim instrumentom. Dizajn je prilagođen u svrhu stvaranja potpuno prenosivog audio-mikroskopa. Jedan je cilj bio upotrijebiti ovaj 'optički mikrofon' kako bi se mikroskopski uzorci mogli slušati svugdje, bez potrebe da ih se uzgaja unutar laboratorija ili izložbe.

Buduća poboljšanja mogu uključivati vodonepropusni dizajn i minijaturne podvodne audio mikroskope. Audio mikroskop se dosada tehnički ubrzano razvijao u smjeru koji naposljetku može dovesti do dosad neviđenih oblika instrumenata, pa čak i do dosad neviđenih primjena.

Daljni napredak u razvoju omogućio je prostorni izlazni podatak audio-mikroskopskih podataka. Primljeni zvuk šalje se na 4-kanalnu audio instalaciju. Ovaj sklop stvara nove načine za razumijevanje fascinantne prirode mikroskopskih potoka kroz koje sada veslamo. Prostorno dinamičan izlazni podatak također širi mogućnosti da ljudi i mikroorganizmi zajedno sviraju koncerte.

Lako je zamisliti da poboljšanje naših 'akustičnih očiju', pomoću kojih promatramo mikrokozmos, može otvoriti novi prostor za buduća umjetnička djelovanja, no što se tiče zvukova mikrokozmosa dosadašnje su znanje i imaginacija koje ulaže znanstvena zajednica su relativno mali.

Sve bolje razumijevanje složene, trodimenzionalne građe molekula označilo je u devedesetima prekretnicu od genomike k proteomici. Također, taj razvoj možda je označio i granice ljudske imaginacije. Vjerojatno je razumno pretpostaviti da su obrasci imaginacije utemeljeni na našoj vizualnoj percepciji. Pa ipak, možda je zvuk nanokozmosa lakše pojmiti od bilo kojegrazumijevanja do kojeg dolazimo kroz primjenu geometrijskih apstrakcija. Sve što moramo učiniti jest pričekati i vidjeti (te slušati).

U principu, optička komunikacija glasa i glazbe je stara više od stoljeća. fotofon Alexandra Bella (cca. 1880.) vjerojatno je prva optička komunikacijska sprava koja je prenijela ljudski glas svjetlosnom zrakom. Bell je upotrijebio tanka, vibrirajuća zrcala kako bi reflektirao sunčevo svjetlo analogno vibracijama ljudskog glasa kad bi se sudarali s zrcalom. Selenski foto-detektori s audio-pojačalima korišteni su kako bi se svjetlo konvertiralo natrag u zvuk.

Pored višekanalnog audiomikroskopa, u instalaciju smo uključili i nekoliko drugih elemenata koji će posjetiteljima pomoći shvatiti prirodu opto-akustike. Automobilska gitara transformira zvuk u električne signale koji se pojačavaju, a potom putem magnetskih spojki moduliraju svjetlosni izlaz kroz teške žičane niti automobilskih prednjih svjetala. To se svjetlo potom konvertira natrag u električne signale i zvuk, putem optičkih detektora i audio-pojačala. Planirano je i nekoliko performansa u kojima će se ljudski modeli obasjati reflektorima, tako da se autonomni audio-izlazi ljudskog tijela konvertiraju u svjetlo, a potom natrag u zvuk.

Naposljetku, treba istaknuti da audio mikroskop nije izravan rezultat istraživanja baziranog na hipotezi. Nije ponuđen nikakav izgovor koji bi sugerirao da ovaj rad ili druga, s njim povezana, umjetnička djela predstavljaju istinski znanstveni napredak. Namjesto toga, oni su nadahnuti osobitim međuodnosima paradoksa i obeć anja.

Thomas Kaiser, Joe Davis
Kolovoz 2005.

Joe Davis (US)

Joe Davis je istraživač suradnik na odsjeku za biologiju pri Massachusets Institute of Technology, SAD. Kao umjetnik proveo je opsežna istraživanja na polju molekularne biologije i bioinformatike u svrhu proizvodnje genetskih baza podataka i novih bioloških umjetničkih formi. Njegovo nastavno iskustvo na postdiplomskom studiju arhitekture (magisterij iz likovnih studija) na MIT-u i na dodiplomskom nastavnom programu iz slikarstva i mixed medija na Rhode Island School of Design utjecalo je i na njegovu umjetničku praksu. Izlagao je u SAD, Kanadi i Europi, na Ars Electronica festivalu. Prvi je umjetnik koji je 1986. upotrijebio DNK kao umjetnički medij u projektuMikrovenere. Ostali projekti Joea Davisa uključuju: Audio Microscope; projekt Riddle of Life; u suradnji s Andrewom Zaretskym eksperimentira s bakterijom Escherichia coli i njenom reakcijom na zvuk; u projektu Milky Way DNA Davisželi staviti sliku naše galaksije - Mliječnog puta u stanice miša; zabilježio je vaginalne kontrakcije žena, pretvorio ih u tekst, muziku, fonetski govor i naposljetku u radijske signale, koji su odaslani s MIT Millstone radara u Epsilon Eridani, Tau Ceti i dva druga obližnja zvjezdana sustava.

Filip Hiemann (DE)

Filip Hiemann, Filip_Unclickables Workspace bavi se oblikovanjem eksperimentalnih audio i video sučelja kojedizajnira za razne namjene. Surađivao je s mnogim glazbenicima, znanstvenicima i filmskim režiserima na različitim projektima. Studirao je muzikologiju u Heidelbergu i Weimaru, specijaliziravši se za novu glazbu posljednjih trideset godina i za srednjovjekovnu glazbu. Interesira ga polje mrežne glazbe i kompozicije u stvarnom vremenu i njihovih raznih mogućnosti,povezano s novim medijima i tehnologijama.

Thomas Kaiser (DE)

Thomas Kaiser radi kao inženjer u Clonadiag GmbH u Jeni. U istraživačkom radu bavi se analizom/standardizacijom, mikro- i nanotehnologijama, integriranom optikom, molekularnom biologijom i trenutno ekstrahiranjem/pročišćavanjem DNK. U umjetnosti je radio (zajedno s Joeom Davisom) na vizualizacijskim tehnologijama potencijalne iznimne razlučivosti temeljenim na molekularnoj interakciji; prototipima slikamaizrađenim od DNK, vitamina, proteina, zlata i srebra koji su uvršteni u izložbu bioumjetnosti L'art biotech, 2003 u Nantesu; na razvoju teremin mikroskopa i audio-sintetizirajućeg mirkoskopa; na novim višekanalnim audio mirkoskopima za zvučna okruženja; kontinuirano radi na transformiranju znanstvenog opažanja.

Molly Elizabeth Ferguson (US)

She is recognized in professional fields of dance, graphic arts, computer graphics, photography, primary and pre-school art education and curricula, sculpture, living sculpture, museum/gallery production and installation, documentary video and video art, electronics, experimental music and performance.