Andy Gracie (UK) riba, biljka, stalak

instalacija, 2004.

Ova mreža sastavljena od organskog i sintetičkog informacijskog sustava omogućuje nam uvid u odnos između ribe, robota i nekoliko biljaka, te na koji način suradnički odnos između robota i ribe može unaprijediti ili omesti razvoj biljaka. U instalaciji, riba slon, gnanothemus petersii, koristi se za podučavanje robota navigacijskim i bihevioralnim vještinama. Riba istražuje svoje okruženje putem slabih električnih impulsa, na sličnan način kao što šišmiši koriste sonarni sustav. Što više podataka treba iz okoline, primjerice kada traži hranu, bježi od predatora ili pak istražuje novi okoliš, to brže odašilje impulse, koji se mogu detektirati u obliku audio signala umetanjem elektroda u vodu.

Koristeći sustav umjetne inteligencije DharmAi, robot osluškuje dolazni zvučni tok impulsa od ribe te interpretira nastajuće obrasce i gustoću “klikova” kao parametre za radnje. Postepeno gradeći sve opsežnije razumijevanje skrivenog jezika unutar tih signala, robot može izvršavati sve više zadataka prema ribinim uputstvima. Također robot može izraziti “osjećaje” o stanju biljaka i o svom odnosu s ribom putem niza zvučnih i svjetlosnih signala i kretnji podešenih tako da izraze uzbuđenje, divljenje, tjeskobu i razočaranje. Robot također koristi taj raspon emotivnih gesti i zvukova kako bi stimulirao biljke, istovremeno ih neprekidno snimajući.

Te video snimke prikazuju se na minijaturnom LCD ekranu pored akvarija s namjerom da riba uključi slike biljaka iz robotova gledišta u svoj vlastiti navigacijski okoliš i tako prilagodi svoje pona& scaron;anje promjenjivoj prirodi cjeline. Na taj način stvara se povratna sprega u kojoj svaki element tog “bio-artificijelnog ekosustava” dolazi pod utjecaj drugih elemenata i počinje iskazivati ponašanja koja nastaju kao posljedica ove složene međupovezane cjeline.
Instalacija postavlja otvoreno pitanje razumije li riba utjecaj koji ima na biljke i, ako razumije, može li prilagoditi svoje ponašanje u skladu s time. Rad također istražuje teorije okoliša (Umwelt) Jakoba von Uexkülla - načini na koje organizam subjektivno percipira znakove i informacije iz svoje okoline - te otvara raspravu o mogućnosti - da roboti imaju ili dijele Umwelt. U situaciji koja okuplja tri različita oblika inteligencije, što se može razviti ako se svaka od njih dijeli ili izmijenjuje s ostalima?

Andy Gracie (UK)

Rođen je 1967. Bavi se različitim umjetničkim praksama poput instalacija, robotike, zvuka, videa i biotehnoloških praksi. U svom radu stvara situacije razmjene između prirodnih i artificijelnih sustava koje omogućavaju razvoj novih oblika ponašanja. Noviji radovi odražavaju kulturne poveznice s astrobiologijom. Koristi znanstvenu teoriju i praksu kako bi propitao naš odnos s okolišem i pojmom “drugog”. Izlagao je diljem Europe, u SAD-u, Japanu, Meksiku i Australiji, uključujući manifestacije poput ISEA-e, Artbots-a, Radara, Ars Electronice, te robotičke izložbe u sklopu Lille 2004 − Capital of Culture. Također je sudjelovao na brojnim konferencijama te objavio niz članaka. Za veliku instalaciju Autoinducer_ph-1 dobio je priznanja od VIDA-e (2007.) i Ars Electronice (2007.). Bavi se nastavničkim i predavačkim radom te održava radionice. Bio je član istraživačke grupe DRU na Sveučilištu u Huddersfieldu i jedan je od osnivača projekta Hackteria iz 2009., online resursnog i radioničkog programa namijenjenog DIY bioumjetnicima i entuzijastima. Nedavno je organizirao projekt Laboratory Life u suradnji s organizacijama Lighthouse, Brighton i The Arts Catalyst.