Jurij Krpan (SI) Necijelo tijelo

Obrčući temu, Jurij Krpan postavlja pitanje kako tijelo bez invaliditeta može, pod određenim okolnostima, postati necjelovito. Koristeći kibernetičke proteze kao umjetničke dopune, radovi Stelarca, Marcel.lija Artuneza Roce, Arthura Elsenaara i Davidea Grassija propituju 'hedikep' kao prvotno stanje organizma koji može nadići svoja ograničenja samo pomoću specijaliziranog sučelja.

“Namjesto da tematiziramo zloupotrebu koju normalna većina implicira kao paradigmu za hendikepirana necijela tijela, ovdje ćemo pokušati pokazati kako se ta paradigma urušava opremimo li, proširimo li, poboljšamo li... normalno tijelo tehnološkim protezama. Predstavit ćemo nekoliko umjetničkih projekata u kojima umjetnici svoje tijelo opremaju dodatnim funkcijama – u pravilu s elektroničkim i mehaničkim dodacima – koje njihovim tjelesnim funkcijama dodaju nove.”

Jurij Krpan (SI)

Jurij V. Krpan rođen je 1961. u Postojni, živi i radi u Ljubljani. U vrijeme studija na ljubljanskoj Školi za arhitekturu izlagao je svoje konceptualne i istraživačke arhitektonske studije u galerijskim produkcijama. Sa ZAVODOM 3a je na samostalnim izložbama i kao sudionik arhitekturalnih festivala gostovao po Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Italiji i Portugalu. U svome je stanu u koprodukciji sa ŠKUC galerijom vodio izložbeni salon manjih formata. Godine 1995. diplomirao je na ljubljanskoj Školi za arhitekturu. Na inicijativu Študentske organizacije univerze, osnovao je galeriju Kapelica, koju i danas vodi. Kao kustos i selektor sudjeluje na više domaćih i međunarodnih festivala, od kojih su najveće međunarodne produkcije bile organizacija i umjetničko vodstvo slovenskog paviljona na 50. venecijanskom bijenalu 2003. godine, te konceptualna galerija Cosinus smještena u zgradi Europske komisije u Briselu. Godine 2008. sudjelovat će na Ars Electronici u Linzu s kustoskim predstavljanjem umjetničkog profila galerije Kapelica. Od 2004. godine, kao direktor odsjeka za umjetnosti pri Bijenalu mladih Europe i Mediterana (Brisel), brine za poboljšanje umjetničke razine Bijenala. U okviru te organizacije uredio je knjigu (ORIGINAL - 100 important BJCEM artists) o umjetničkoj relevantnosti bijenala po njegovoj dvadesetoj obljetnici. Jurij Krpan predavao je o umjetničkom profilu galerije Kapelica prije svega u Sloveniji,a potom i u inozemstvu. Godine 2006. bio je kustos Trijenala suvremene slovenske umjetnosti u Modernoj galeriji u Ljubljani.

Dok se u svojim arhitektonskim izložbenim projektima bavio semantikom umjetničkih poteza u produkciji građenja, u svom galerijskom djelovanju pak gradira podudaranje promišljanja umjetničkih djela i njihovog taktičkog zadiranja u suvremeno društvo. Fokus produkcije Galerije Kapelica je još od svog početka područje umjetnosti izražene kroz tehnologiju, te su tu gostovali najznačajniji akteri na svijetu (Stelarc, Marcel-li, SRL, Peljhan, Stenslie...) Kapelica je uspostavila trend i na području znanosti kroz umjetnost (Symbiotica, De Menezes, Orlan, Tabar, Tratnik,...) i djela koja proizlaze iz tematiziranja ljudske tjelesnosti (O.Kulik, V. Delimar, R.Athey, Franko B, Eclipse,...) U galeriji se zauzima za dekonstrukciju principa 'bijele kocke' i za kombiniranje umjetničkih izraza koji daju prednost promišljanju. Galeriju zbog toga ne razumijeva kao rekreativni i kontemplativni prostor za umorne mase, već kao izložbenu i eksperimentalnu platformu, te za aktivnu produkciju i misaono ulaganje u vrijednosti i realnost suvremenog društva.