Postdiplomsko obrazovanjeSiniša Labrović (HR)

ilustrirani priručnik, 2009.

Priručnik. Današnje doba obilježeno je dvjema činjenicama: potrebom za stalnim obrazovanjem i novcem kao mjerilom svih stvari. Knjiga napravljena za XI. Bijenale u Istanbulu 2009. godine svojevrsni je nastavak radionice Dodiplomsko obrazovanje. Priručnik je koncipiran kao niz od 14 poglavlja. Svako je poglavlje posvećeno jednoj vrsti kriminalne aktivnosti, a sva su podijeljena u 7 dijelova radi lakšeg usvajanja iznesenih spoznaja. Gotovo sva poglavlja sadrže i „Upozorenje“ te „Riječ stručnjaka“. Uvod je „Ophođenje u kriminalnim krugovima“. Na početku su poglavlja koja se bave kriminalnim aktivnostima s osobnim odnosom počinitelja i žrtve, kao što su „Žicanje“ i „Duhovno savjetovanje“. Zatim slijede poglavlja o klasičnim vrstama kriminala kao maligne pojave u društvu, kojima se najčešće bave kriminalne udruge, kao što su „Dilanje“, „Prostitucija“, „Iznude“ i „Korupcija“. Kao vrhunac u gradacijski zamišljenom nizu obrađena je „Politika“.

Naravno, glavna je preporuka knjige da promijenite duhovni i etički stav prema sebi i društvu te da usvojite pristup primjereniji kapitalizmu, prema kojemu sve na ovom svijetu treba gledati kao alat za vlastiti probitak. Zaboravite klasične vrline iskrenosti, istinoljubivosti, poštenja i vjernosti te usvojite one koje nam osiguravaju napredak u novim (ili možda svim) vremenima: ambicioznost, pohlepnost, lažljivost, licemjernost.

Razlog pisanja priručnika nalazi se i u očitom neuspjehu hrvatskoga školstva. Stolari, vozači, strojari, frizerke, kemičari, medicinarke, konobari, prodavačice, učiteljice, tekstilci i svi slični jadnici – kakva njih perspektiva očekuje? Jedino se nečemu mogu nadati kompjuteraši, ali i to je često dosadan i cjelodnevan posao. A kriminalci, od žicara do političara? Jahte, mercedesi, manekenke, šampanjci, rad u zajednici u kojoj se zna red i koja štiti svoje članove. S minimalnim rizikom možete iživjeti svu svoju patologiju i podijeliti je sa svojim bližnjima, dapače, dati njima da pate vaše jade.

Nisu svi uvijek imali pristup izloženim znanjima i ona su se često prenosila usmeno, po krvnoj liniji i sa svojevrsnim ograničenjima aristokratiziranosti. Ovaj priručnik želi ta znanja demokratizirati i tako se približiti američkom snu zemlje jednakih mogućnosti. Priznajte da bi bilo lijepo jednoga dana vidjeti kako vam kćer predsjeda Europskim parlamentom ili vam unuk vodi Ministarstvo graditeljstva i intergalaktičkih veza.

Sva poglavlja obogaćena su pedagoškim crtežima Igora Hofbauera. Knjigu je dizajnirao Boris Greiner.

Siniša Labrović (HR)

Siniša Labrović rođen je 1965. u Sinju. Godine 1997. diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vizualnim umjetnostima počeo se baviti 2000. godine. Prvu samostalnu izložbu imao je u Galeriji Otok u Dubrovniku. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama, izvodio akcije i performanse, kao i urbane intervencije u Hrvatskoj, u Dubrovniku, Zagrebu, Zadru, Puli, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Osijeku, Poreču i inozemstvu, u Novom Sadu, Beogradu, Ljubljani, Grazu, Carlisleu, Reykjaviku, Regensburgu, Dundeeju, Istanbulu, Parizu, Kopenhagenu, Bruxellesu, Veneciji, Budimpešti, Berlinu, Dresdenu, Beču, Bratislavi, Pragu, New Yorku, San Sebastianu, Lodzu. U 2005. privukao je pažnju svjetskih medija (kao što su Reuters, BBC, Ansa, New York Post, Guardian, Times, NBC, ABC) svojim radom Stado.org ( Flock.org), u kojemu su ovce bile natjecateljice u reality showu. U 2007. godini za video Obiteljski dnevnik osvojio je treću otkupnu nagradu na prvo T-HT/MSU natječaju u Zagrebu. Ovo djelo je u stalnom postavu MSU-a.

Slobodna Dalmacija je performans Gloria izveden na splitskoj rivi proglasila jednim od pet najboljih kulturnih događaja u Dalmaciji tijekom 2007. godine. U 2010. godini na 16. Međunarodnom festivalu kazališta - PUF u Puli osvojio je nagradu Vjetar za izvedbu performansa Gloria. Radovi mu se nalaze u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Galerije umjetnina u Splitu, Umjetničke galerije u Dubrovniku, kao i u privatnim kolekcijama. Izlagao na 11. Istanbulskom bijenalu 2009. god. Predstavljao Hrvatsku na 13. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. god. zajedno s Pulskom grupom, Hrvoslavom Brkušić, Igorom Bezinovićem i Borisom Cvjetanovićem.

sinisa.labrovic@gmail.com